Zašto je psihološko zdravlje danas ključna tema?
Savremeno radno okruženje se mijenja brže nego ikada. Pritisci, kompleksniji zadaci, ubrzane tehnološke promjene i rastuća očekivanja stvaraju nove izazove za zaposlene.
Zbog toga mentalno zdravlje više nije lična stvar pojedinca, već strateško pitanje svake organizacije.
Kako je rekao Aristotel: „Cilj rada je da se dobije slobodno vrijeme“, a upravo psihološka dobrobit daje ljudima kapacitet da svoje slobodno i radno vrijeme žive kvalitetno.
Organizacije koje u svojim procesima integrišu brigu o psihološkoj sigurnosti i dobrobiti zaposlenih grade temelje istinske poslovne kulture. One u kojima ljudi rade bez straha, u atmosferi gdje vladaju povjerenje i uzajamna podrška.
Šta sve čini psihosocijalni rizik?
Psihosocijalni rizici se pojavljuju kada je rad organizovan ili vođen na način koji negativno utiče na emocionalno zdravlje zaposlenih.
Oni mogu biti unutrašnji I spoljašnji faktori, a na koji način se dijele, pročitajte u nastavku.
Unutrašnji faktori:
- nejasno definisane odgovornosti,
- konflikti u timu,
- preopterećenost ili nedovoljno izazovan posao,
- loša komunikacija i nepovjerenje,
- nedostatak autonomije u radu,
- nepravedni sistemi nagrađivanja i napredovanja.
Spoljni faktori:
- pritisak klijenata,
- promjene na tržištu,
- tehnološki stres
- rad na daljinu bez adekvatne podrške.
Psihosocijalni rizici se ne vide na prvi pogled, ali ostavljaju ozbiljne posljedice poput burnout-a, stresa, anksioznosti, pada motivacije, povećanih grešaka i izostanaka sa posla.
Zašto je briga o psihološkom zdravlju poslovni interes?
Kompanije koje aktivno rade na unaprijeđenju psihološkog zdravlja zaposlenih ostvaruju jasne benefite, poput:
- smanjenje bolovanja i odsustva sa posla,
- povećanje produktivnosti i kvaliteta rada,
- veću lojalnost zaposlenih,
- manju fluktuaciju kadra,
- bolju reputaciju poslodavca.
Brojna istraživanja pokazuju da kompanije koje brinu o unutrašnjoj dobrobiti zaposlenih ostvaruju i do 20–25% veći poslovni učinak.
Poznati psiholog Abraham Maslow istakao je da ljudi mogu dosegnuti svoj puni potencijal tek kada su ispunjene osnovne potrebe sigurnosti i pripadanja.
Upravo zato, izgradnja kulture koja podstiče psihološku dobrobit predstavlja osnovu svake uspješne organizacije.
Prepoznavanje signala upozorenja predstavlja prvi korak ka prevenciji
Kompanije moraju razviti sposobnost da prepoznaju rane znakove psihosocijalnih problema, koji često uključuju:
- hronični stres,
- emocionalnu iscrpljenost,
- povlačenje iz komunikacije,
- pad koncentracije,
- povećan broj grešaka u radu,
- agresivno ponašanje,
- ponovljene žalbe na radno okruženje.
Pravovremene reakcije sprječavaju ozbiljnije posljedice i omogućavaju zdravije radno okruženje.
Praktične mjere koje poslodavci mogu preduzeti
Kao HR kordinator savjetujem poslodavce da implementiraju sljedeće mjere kako bi stvorili kulturu psihološke i emocionalne dobrobiti svojih zaposlenih.
Jasne uloge i odgovornosti
Svaki zaposleni mora znati šta se od njega očekuje. Nejasnoće stvaraju stres i nesigurnost.
Kultura otvorene komunikacije
Zaposleni treba da imaju osjećaj da mogu izraziti brige bez straha od posljedica.
Obuka rukovodilaca
Menadžeri treba da znaju prepoznati stres, voditi teške razgovore i graditi podržavajuću kulturu.
Balans između posla i privatnog života
Fleksibilno radno vrijeme, pravo na odmor i ravnomjerno opterećenje su ključni faktori.
Programi podrške zaposlenima
Psihološko savjetovanje, radionice za upravljanje stresom, coaching i programi doprinose zdravlju kolektiva.
Redovna procjena psihosocijalnih faktora
Periodične analize radne klime i dobrobiti omogućavaju kontinuirano unaprijeđenje poslovne kulture.
Uloga Instituta SIGURNOST u izgradnji zdravog radnog okruženja
Institut SIGURNOST prepoznaje da zdravlje zaposlenih nije luksuz, već standard savremenog poslovanja.
Kroz edukacije, savjetovanje, obuke menadžera, razvoj procedura i unapređenje sistema i zdravlja na radu, Institut pomaže kompanijama da izgrade radna mjesta koja su:
- bezbjedna,
- stabilna,
- podsticajna,
- produktivna,
- održiva.
Investiranje u zdravlje zaposlenih ne treba biti trošak već najisplativija dugoročna investicija u ljude, organizaciju i budućnost.
Briga o zaposlenima povećava produktivnost kompanija
Organizacije koje prepoznaju važnost mentalne dobrobiti i koje aktivno rade na smanjenju psihosocijalnih rizika stvaraju okruženje u kojem se ljudi osjećaju podržano, motivisano i vrijedno.
Kao što je rekao Carl Jung:
„Zdrav čovjek nije onaj koji ne pati, već onaj koji zna da se nosi sa patnjom.“
Briga o zdravlju zaposlenih nije samo etička obaveza, već ulaganje u otpornost, produktivnost i dugoročnu održivost svake organizacije.
Nataša Pajović, magistar ekonomskih nauka
Menadžer Profitnog centra i HR koordinator.